Photo: Balkan Green Energy News
Asocijacija srpske energetski intenzivne industrije (ASEII), osnovana u septembru 2024, zalaže se za koordinisani pristup dekarbonizaciji, na nacionalnom i regionalnom nivou, koji treba da omogući da taj proces jača konkurentnost, umesto da je slabi. „Smatramo da je jako važno da energetski intenzivne industrije imaju svoje mesto u dijalogu o dekarbonizaciji, ne samo kao pasivni posmatrači, već kao aktivni učesnici“, izjavila je direktorka Stanislava Simić na Beogradskom energetskom forumu 2025.
Asocijacija srpske energetski intenzivne industrije stupila je na scenu je u momentu kada se pred domaću industriju stavljaju kompleksni izazovi u pogledu energetske tranzicije. Osnovalo ju je pet kompanija koje predstavljaju srž realne privrede u Srbiji. Aktivne su u sektorima proizvodnje čelika, cementa i đubriva.
„To su pet vodećih kompanija u svojoj oblasti: Metalfer, Elixir, Lafarge, Titan i Moravacem. Naša misija je jasna – da budemo glas industrije u energetskoj tranziciji. Smatramo da je jako važno da energetski intenzivne industrije imaju svoje mesto u dijalogu o dekarbonizaciji, ne samo kao pasivni posmatrači, već kao aktivni učesnici“, poručila je na Beogradskom energetskom forumu (BEF 2025) direktorka ASEII-ja Stanislava Simić.
Ove kompanije mogu da ponude rešenja za trenutne probleme kroz svoje kapacitete, znanje i iskustvo, podvukla je.
Za dekarbonizaciju neophodno partnerstvo države sa industrijskim proizvođačima
Asocijacija srpske energetski intenzivne industrije je osnovana u septembru. Zalaže se za koordinisani pristup dekarbonizaciji, na nacionalnom i regionalnom nivou, koji treba zaštiti strateške sektore, podstakne ulaganja u niskougljenična rešenja i omogući da taj proces jača konkurentnost, umesto da je slabi.
ASEII je ove godine bio srebrni sponzor ovogodišnje konferencije, koju organizuje Balkan Green Energy News. „Danas smo na Beogradskom energetskom forumu da prosto istaknemo koliko je važan partnerski pristup između države i industrije i ostalih učesnika. Također, stavljeni smo pred jedan veliki izazov, a to je uvođenje CBAM-a“, izjavila je Simić.
Evropske unija uvodi CBAM – Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika, taksu na emisije ugljen-dioksida za isporuke cementa, gvožđa i čelika, aluminijuma, đubriva, vodonika i električne energije iz inostranstva. Administracija u Briselu ga je uvela da bi zaštitila svoju privredu od uvoza iz trećih zemalja u kojima se u kojima se ispuštanje gasova s efektom staklene bašte naplaćuje manje ili uopšte ne.
Naplata počinje u januaru, a tarife će biti postepeno povećavane. U januaru 2034. bi se izjednačile sa cenama iz Sistema EU za trgovanje emisijama (EU ETS).
Srbija, kao i region, mora da deluje pametno i strateški i brzo, istakla je Simić. „Potrebni su nam zakonodavni mehanizmi koji će da prepoznaju koliko kompanije ulažu u svoje procese i inovacije, kako bi smanjile emisije i obezbedile ravnopravno učešće na tržištu“, napomenula je.
Zečević: Mnoge kompanije se spremaju za CBAM
Branko Zečević, predsednik Metalfer grupe i jedan od osnivača Asocijacije energetski intenzivne industrije Srbije, učestvovao je na konferenciji BEF 2025 u panel-diskusiji Uvođenje naplate emisija CO2 na Zapadnom Balkanu: saradnja, inovacije i konkurentnost za efikasnu dekarbonizaciju.
Istakao je da se efekti na izvoz iz Srbije ne mogu lako kvantifikovati, ali da se mnoge kompanije uveliko spremaju za CBAM i ulažu u dekarbonizaciju. Po Zečevićevom mišljenju, mnogo veća opasnost za industriju u Srbiji i regionu preti od očekivane poplave robe koja više neće moći da uđe na tržište EU. Napomenuo je da je neophodan domaći sistem naplate na ime emisija ugljenika.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.