Foto: Balkan Green Energy News
Uvođenje baterijskih sistema za skladištenje energije (BESS) po Jugoistočnoj Evropi zasad je neujednačeno. Državne subvencije i finansijski mehanizmi su omogućili ubrzanu primenu tih rešenja u Grčkoj, Rumuniji i Bugarskoj, a tržišta na Zapadnom Balkanu zaostaju. Ipak, imaju dobru perspektivu, jer iskustva sa susednih tržišta i najbolja praksa u drugim delovima Evropske unije mogu da pomognu u početnim izazovima i pojednostave postupak uvođenja. To su poručili učesnici na panel-diskusiji o BESS-u održanoj na Beogradskom energetskom forumu.
Među tehnologijama potrebnim za energetsku tranziciju, baterije za skladištenje energije (BESS) se ističu kao jedan od najvažnijih faktora za integraciju intermitentnih obnovljivih izvora – prevashodno vetra i solara – u strujnu mrežu. Takva postrojenja su u Jugoistočnoj Evropi malobrojna, a na Zapadnom Balkanu, užem delu istog regiona, ovaj segment još nije ni potpuno regulisan. Trendove na tom tržištu u začetku predstavili su na Beogradskom energetskom forumu (BEF 2025) panelisti i panelistkinje u razgovoru na temu Tržište sistema za skladištenje energije u JIE: trendovi i prognoze.
Sve su češći slučajevi da cene na veleprodajnom tržištu električne energije u regionu, koje su izdeljene na sate u toku dana, budu niske, na nuli ili čak pređu u negativnu teritoriju. U toj situaciji je jasan poslovni model za investicije u BESS. Treba napomenuti da je mreža vikendom i praznicima često preopterećena u slučaju visoke proizvodnje iz vetroelektrana i solarnih parkova, budući da je tim danima potražnja slaba.
Diskusiju je moderirao direktor firme Go2 Power Consulting Goran Vukojević. Upozorio je da negativne cene mogu i da ugroze stabilnost sistema, ukoliko se operatori dovoljnog broja elektrana istovremeno isključe sa mreže, u cilju eskiviranja troškova.
On je ukazao na pripreme Elektromreže Srbije za održavanje aukcija za pružanje pratećih usluga i pohvalio je kompaniju za transparentnost u uređivanju tog postupka nadmetanja. Druga varijanta za operatore baterija je da se okrenu otvorenom tržištu.
U regionu računaju na devet gigavata operativne snage BESS-a 2030. godine
Joana Baruni iz istraživačke kompanije Aurora Energy Research izjavila je da se očekuje da 40 gigavata iz solara i vetra na kraju ove godine bude na mreži u regionu kojeg čini 12 zemalja od Grčke do Mađarske. Nivo 2030. dostiže 70 gigavata, a do sredine veka se više nego duplira, na 145 gigavata, po ovoj projekciji. BESS je 2030. na devet gigavata, a 2050. na 25 gigavata.
Baruni: Nedostaju nam prateće i usluge fleksibilnosti za operatore sistema prenosa (TSO) i distribucije (DSO)
Zemlje ovog regiona gase elektrane na fosilna goriva, a one su čvrst kapacitet, po njenim rečima, i pritom grade postrojenja na obnovljive izvore. „Nije baš lako predvideti kakav će u toku dana biti profil proizvodnje, pa nam nedostaju prateće i usluge fleksibilnosti za TSO-ove i DSO-ove“, kazala je.
Postepeno se povećava jaz između cena struje za snabdevanje u podne i uveče. Baruni je objasnila da „baterije kreiraju nešto veštačke potražnje i apsorbuju te niske cene.“ Tako u špicu potražnje, čak i sa manje obnovljivih, baterija može da nadomesti skupa fosilna goriva, ublažavajući cenu, navela je.
Srbija sprema aukcije za prateće usluge
Šef Direkcije za tržište električne energije u Elektromreži Srbije (EMS) Nikola Tošić potvrdio je da se pripremaju aukcije za pružanje pratećih usluga. Otkrio je da će za prvu godinu, celu, verovatno biti održano jedno nadmetanje, za 70 odsto potrebne rezerve. Naredne runde bi bile češće, kako bi sistem prešao na svakodnevne aukcije kapaciteta za balansiranje.
Prvo će EMS-ova Direkcija za upravljanje prenosnim sistemom testirati baterije radi verifikacije, dodao je Tošić. Elektroprivreda Srbije (EPS) već pruža prateće usluge TSO-u, tako da njoj neće biti potrebna proba, izjavio je.
Zakon u Srbiji definiše prateće usluge isto kao Evropska unija
EMS je usvojio nacrt novih mrežnih pravila, a nacrt pravila balansiranja će uskoro staviti na javnu raspravu, po Tošićevim rečima. Kazao je da domaće zakonodavstvo definiše prateće usluge isto kao u Evropskoj uniji. Jedan deo su usluge balansiranja: rezerva za održanje frekvencije (FCR, primarna), automatska rezerva za ponovno uspostavljanje frekvencije (aFRR, sekundarna) i ručna-manuelna rezerva za ponovno uspostavljanje frekvencije (mFRR, direktna tercijarna rezerva). Ostalo su nefrekvencijske usluge – energija.
„Mislimo da bi bilo dobro uvesti podsticaje za periode u godini ili u toku dana kada je potrebna količina rezerve atraktivnija odnosno veća je potražnja za njom“, rekao je Tošić.
Fortis Energy se odlučio da investira u baterije čak i bez državnih mehanizama podrške
Nikola Oklobdžija, generalni direktor kompanije Fortis Energy za Istočnu Evropu, naveo je za developere, firme koje razvijaju projekte, najveći izazov manjak regulative. Investitori trenutno jedino mogu da planiraju da pune svoje baterije kada su cene niske i onda prodaju struju kada cene porastu, podvukao je.
Ta turska kompanija u ovom regionu razvija projekte solara, vetroelektrana i BESS-a. Prve veće investicije u elektrane na obnovljive izvore koje će uključivati sisteme za skladištenje energije biće te koje će probiti led, smatra Oklobdžija.
„Naravno, korisno je ukoliko imate CfD ugovor, i banke će onda na to da gledaju s većim odobravanjem“, izjavio je. Oklobdžija je dodao da kompanije moraju da bankama predstave svoj predstojeći prihod kao i kolike će nadoknade dobijati za iznajmljivanje svog kapaciteta ili pružanje raznih usluga.
Bankabilnost zavisi od državne podrške i PPA sporazuma, priliva gotovine i osiguranja
U međuvremenu, Fortis proučava iskustva u sektoru u Bugarskoj i Grčkoj, koje su već imale aukcije za samostalne baterijske pogone, odnosno one koji neće biti uvezani s elektranama. Finansiranje projekta je lakše uz ugovor o razlici (CfD) u ceni, ali ova kompanija je u svakom slučaju odlučna da krene u to, istakao je Oklobdžija.
U Severnoj Makedoniji je izgradila solarnu elektranu u ugljarskom kombinatu REK Oslomej, a nedavno je još ugovorila postavljanje BESS-a pri ovom postrojenju. Oklobdžija je pojasnio da nije bila reč o propisanoj obavezi, već da se Fortis opredelio da skladišti energiju zbog cenovnog pritiska na tržištu i povremenih isključenja, kao prošlog meseca za Uskrs.
Uvođenje pratećih usluga bi olakšalo razvoj samostalnih baterijskih sistema, napomenuo je.
Cerović: U interesu države je da obezbedi usluge fleskibilnosti i podrži projekte sa baterijama
Svetlana Cerović, direktorka za specijalizovano finansiranje u UniCredit banci Srbija, ukazala je da u Evropi postoji veliki broj privatnih investicija u baterijska skladišta i posebno u zemljama u kojima UniCredit ima značajno prisustvo: Nemačkoj i Italiji, ali i u susednoj Rumuniji.UniCredit na tim tržištima aktivno učestvuje u finansiranju baterijskih skladišta.
Cerović je takođe je ocenila da je za Srbiju najbezbednije da nastavi da se oslanja na najbolje prakse u EU, kao i naučene lekcije iz drugih tržišta, kada je reč o planiranju, izgradnji i finansiranju baterijskih skladišta. U Srbiji će prvo krenuti razvoj BESS-a u okviru projekata obnovljivih izvora, čemu doprinose i uslovi za priključenje projekata na mrežu, koji predviđaju obezbeđenje skladišnog kapaciteta.
Po njenom mišljenju, na sledećoj aukciji za dodelu tržišnih premija u Srbiji, trebalo bi razmotriti da se prilikom rangiranja uvaži doprinos projekata koji uključuju skladištenje energije. U interesu je države da omogući pružanje usluga fleksibilnosti i podrži te projekte, kazala je.
Imalo bi smisla i razmotriti da se kao mera energetske efikasnosti kod stanovništva, koja podleže subvenciji od strane države, obuhvate i baterijska skladišta za kupce-proizvođače, smatra Cerović. Kad je reč o manjim projektima u oblasti obnovljivih izvora, ovi projekti imaju izazov da osiguraju dugoročne ugovore o otkupu električne energije (PPA), što otežava projektno finansiranje. Preporučuje da se za tu kategoriju na sledećoj aukciji nameni poseban deo kvote.
Prvi projekti u Srbiji, za koje važi obaveza da obezbede skladišni kapacitet da bi osigurali priključenje na mrežu, u procesu su pregovaranja o finansiranju, navodi Cerović.
Za osiguravače je posebno bitna zaštita od požara
Osiguravajuća kuća Renewable Energy Insurance Broker (REIB) je u Bugarskoj osigurala kapacitet koji otprilike iznosi četiri gigavat-sata, i još toliko drugde u svetu, izjavio je menadžer poslovnog razvoja Dimitar Dimitrov. Developeri bi osiguravače trebalo da kontaktiraju kada se završi projektovanje, kao i za prevoz opreme, sugerisao je i dodao da je ovaj potonji segment posebno važan za projekte kojima su odobrene subvencije.
„Mi nismo samo broker za osiguranje, već smo i investitor, što nam pomaže da malo bolje razumemo potrebe klijenata, i šta bismo svakako mogli više da uradimo sa pokrićem u svojim predmetima. Razumevanje potreba klijenata nam takođe pomaže da predupredimo rizike koji bi mogli da se jave u određenim fazama“, poručio je Dimitrov.
Većini osiguravača odgovara razmak od najmanje šest metara između kontejnera ili redova od po tri ili četiri kontejnera u kojima su baterije, napomenuo je. To je najvažniji faktor u domenu zaštite od požara, po Dimitrovljevom mišljenju. Kada je razmak manji od tri metra, za ugovaranje osiguranja je između potreban vatrozid, objasnio je.
Naredni segment je osiguranje građevinskih radova. Što se tiče osiguravajućih kompanija, ta faza nema viši profil rizika, naveo je Dimitrov. Još je preporučio osiguravanje od rizika vezanih za rad postrojenja (uz pokrivanje slučajeva prekida poslovanja), kao i osiguranje od sajbernapada. Pri takvim incidentima može doći do oštećenja mrežnog priključka, istakao je REIB-ov predstavnik. „Polise osiguranja su definitivno bankabilne“, dodao je.
Bugarska je sprovela svoje tendere za državnu podršku za BESS u kombinaciji sa zelenim elektranama (hibridne sisteme) i za samostalne pogone za skladištenje. Međutim, isporuka baterija je počela i pre odobravanja subvencija, pa se ovakvi sistemi već grade, istakao je Dimitrov. U poslednjih par meseci se javilo mnogo projekata solarnih elektrana, a većina uključuje BESS, rekao je.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.